Banke Slovenija

Online Banke Slovenija

Prema Zakonu o bankama, Banke Slovenija dobivaju ovlaštenja za pružanje bankarskih usluga, međusobno priznatih usluga i dodatnih financijskih usluga. U istraživanju slovenskog internetskog bankarstva koje je obuhvatilo sve slovenske banke i štedionice te internetsku banku fintech tvrtke. Njegova internetska banka hitri kredit prepoznata je kao najkorisnija i ima najširi raspon sadržaja i značajki u usporedbi s prosječnom internetskom bankom.

Pružamo najviše sigurnosne standarde u svim našim digitalnim bankarskim kanalima. Osim najčešćih usluga, kao što su: provjere stanja i transakcija računa, plaćanje računa i prijenos novca, klijenti mogu koristiti našu internetsku banku za naručivanje svih vrsta platnih kartica, naručite prekoračenja na svojim računima, otvorite štedni proizvod ili depozit, izvršiti uplate prema portfelju njihovih uzajamnih fondova i pratiti njihova ulaganja, koristite našu virtualnu mjenjačnicu za kupnju ili prodaju 8 različitih stranih valuta, aktivirati sigurnosne usluge (sigurnosni SMS i sigurne internetske kupnje). Na web mjestu hitrikredit. si stranice krediti su dostupni za korištenje nakon samo 15 minuta i uz to vam je potrebna samo osobna iskaznica za prijavu za isti. Hitri kredit također spadaju u kredite koje pružaju online usluge Banke Slovenija.

Banke Slovenija i kako je to nastalo

Početkom desetljeća tri najveće banke u Sloveniji bile su u državnom vlasništvu: NLB Grupa, najveća banka u jadranskoj regiji, NKBM i A banka. 2013. financijski sustav u Sloveniji našao se u dubokim problemima, u velikoj mjeri uzrokovanim lošim kreditima. Sustav je preuređen uz pomoć masovne državne pomoći. Ključni dio plana restrukturiranja koji je odobrila Europska komisija bila je obveza Slovenije da proda svoje državne banke. Slovenija je morala prodati banke “jer su ih vanjski utjecaji doveli u probleme”.

Proces je započeo 2015. prodajom 100 posto druge najveće banke, NKBM. 80 posto dionica kupila je Apollo Global Management, europska podružnica investicijskog fonda u američkom vlasništvu. Europska banka za restrukturiranje i razvoj (EBRD) kupila je preostalih 20 posto. Nakon prodaje NKBM je preuzeo dvije manje banke, Poštnu banku i slovensku podružnicu austrijske Raiffeisen banke. Strateški cilj NKBM-a je postati “najboljom bankom u Sloveniji do 2020. godine”. Banka upravlja najvećom mrežom s preko 800 poslovnica.

U studenom 2018. država je prodala 59 posto svojih dionica u NLB banci. Država, međutim, ostaje najveći dioničar banke s 35 posto udjela, jer je vlasništvo sada raspršeno. Drugi i treći najveći vlasnik su američki fond Brandes Investment Partners s 6, 7 posto udjela i EBRD s 6, 25 posto. Slovenija je do kraja godine dužna prodati još 10 posto banke. NLB ima značajne tržišne udjele ne samo u Sloveniji, već i na nekim manjim tržištima jugoistočne Europe kao što su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Makedonija – dovoljno da NLB grupa postane najveća u regiji i, prema časopisu Bankers, 13. po veličini u regiji srednje i europske Europe. Upravlja s 327 podružnica, zapošljava 5. 887 ljudi i ima preko 1, 8 milijuna klijenata. Ukupna imovina grupe premašuje 12, 7 milijardi eura. Njegova je dobit dosegla 203 milijuna eura.

Slovenski suvereni holding također je uputio poziv investitorima da ponude za 100 posto treće najveće slovenske banke A banke u studenom 2018. Rok je istekao u ožujku i SSH je primio sedam ponuda. Prema medijima, na popisu ponuditelja nalaze se Apollo Global Management, fond Blackstone, mađarska OTP banka, austrijska Erste banka i srpska AIK banka. Te se javila potreba za Banke Slovenija.

Banke Slovenija i kako napreduju

Preuzimanje A banke od strane nekih ponuđača koji su već aktivni na slovenskom tržištu moglo bi prekomponirati pozicije među najvećim slovenskim bankama. Ukupna imovina potencijalno spojenih NKBM i A banke – ako Apollo fond pobijedi na natječaju – doseći će 8, 7 milijardi eura. To je blizu 8, 8 milijardi NLB-a. A udružena imovina A banke i SKB-a – ako se banka proda OTP-u – dosegla bi 7 milijardi eura. Banke Slovenija nadmašile bi NKBM i postala snažna konkurencija tržišnom lideru. Glavni porast dolazi od depozita stanovništva, koji predstavljaju polovicu financiranja banaka. Kvaliteta kreditnog portfelja nastavlja se poboljšavati. Ukupna dobit slovenskih banaka prije oporezivanja iznosila je 149, 5 milijuna eura u prvom tromjesečju. Prinos na kapital banaka dosegnuo je 13, 3 posto.

Stalna kriza protiv koronavirusa i mjere zaključavanja uvedene kako bi se ograničilo širenje pandemije utječu na uspjeh slovenskih banaka, pri čemu se rast zajmova stanovništvu prepolovio, a rast zajmova poduzećima također polako usporavao u siječnju-svibnju, središnja banka zemlje rekao je.

“Depoziti pravnih osoba i kućanstava i dalje se povećavaju, ponajprije zbog smanjene potrošnje, a dijelom i kao rezultat državnih plaćanja za ublažavanje utjecaja epidemije”, rekla je Banke Slovenija. Neizvršena izloženost bankarskog sektora još uvijek nije u porastu zahvaljujući vladinim poticajnim mjerama, ali trajni gospodarski pad vjerojatno će ih potaknuti u budućnosti. Kombinirana dobit domaćih banaka prepolovila se na 152 milijuna eura u siječnju-svibnju s 303 milijuna eura godinu dana ranije, na što su prije svega utjecali sve manji nekamatni prihodi i ponovno stvaranje umanjenja vrijednosti i rezerviranja, dok su prihodi od kamata u padu također. Očekuje se da će učinak na profitabilnost banaka biti još veći u narednim kvartalima, istaknula je Banka Slovenije, dodajući da se očekuje stabilizacija gospodarstva u sljedeće dvije godine.

Tagovi: banke, krediti, Slovenija, slovenske banke